Kako razgovarati s djecom o problemima koji ih muče?

U svibnju se obilježava Europski tjedan mentalnog zdravlja. U razdoblju u kojem su se mnogi od nas susreli s izazovima i brojnim prilagodbama, briga o svom mentalnom zdravlju nikad nije bila bitnija, a pogotovo o zdravlju onih najranjivijih - naše djece i mladih.

Uz život u vrlo nesigurnim vremenima, opterećenim pandemijom, potresima u Hrvatskoj, općoj ekonomskoj nestabilnosti i medijskim praćenjem ratom pogođenih područja, mladi se svakodnevno nose i sa izazovima poput odnosa s vršnjacima, školskih obaveza,  intimnih odnosa, a u vrijeme kada su njihovi životi velikim dijelom odvijaju i online, uz medije poput Instagrama, mnogi mogu doživjeti i teškoće u razvoju slike o sebi, razvijaju nesigurnost, nižeg su samopoimanja….

Iako se djeca i mladi uz podršku, izvore stabilnosti i razumijevanje mogu uspješno nositi sa svakodnevnim stresom, kumulacija više opterećujućih zbivanja, prilagodba na novonastale okolnosti i trajanje osjećaja nesigurnosti kod nekih mogu rezultirati pojavom simptoma anksioznosti, depresije, stresnih poremećaja i teškoća koje im djetinjstvo i odrastanje čine teškim periodom. Sve ovo upućuje da djeca i mladi moraju biti fokus društva, a ulaganje u njihovo mentalno zdravlje i zaštita od razvoja teškoća javnozdravstveni prioritet. Rad sa djecom i mladima neminovno uključuje i rad s roditeljima te djetetovom okolinom, poput škola, a osnaživanje roditelja važno je jer i oni sami prolaze kroz stres svakodnevice, pri čemu se roditeljski kapaciteti dodatno iscrpljuju. Jedno od najčešćih pitanja roditelja stručnjacima mentalnog zdravlja je kako prepoznati da se kod djeteta događa neki problem, kako razgovarati s djecom i biti (i ostati) im sigurna luka. U nastavku donosimo nekoliko savjeta roditeljima dr.sc. Mirele Šentije Knežević, zamjenice Pročelnice Gradskog ureda za zdravstvo.

Savjeti za roditelje u razgovorima o teškim temama, poput rata, gubitaka, bolesti:

1.    Odaberite prikladan trenutak

Možda nam se čini ponekad da su djeca nespremna za ozbiljne razgovore te ćemo ih odgađati i zbog straha da ćemo razgovorom dodatno produbiti strah, zabrinutost ili čak svijest o nečemu što ih možda nije ni zabrinjavalo. Svako dijete i svaka obitelj je drugačija pa će i trenuci koji su prikladniji od ostalih za razgovor o teškim temama ovisiti o dinamici, ali ono što je najvažnije, odnosi se na prisutnost i posvećenost roditelja djetetu u tom trenu. Razmislite gdje i kada možete opušteno prići djetetu bez da vas netko ometa, kada imate dovoljno vremena i za djetetova pitanja. Ukoliko vidite da dijete nije zainteresirano za razgovor to je u redu, ali mu recite kako ste tu za njega kada bude htjelo razgovarati.

2. Aktivno ih slušajte

Prije svega ih pozorno saslušajte kako biste saznali koliko znaju o temi koja ih muči i kako se osjećaju. Možete ponoviti djetetove riječi s ciljem da provjerite jeste li shvatili ono što vam dijete želi reći.

Pratite djetetove reakcije, osluškujte i ono što dijete i ne govori, postavljajte im otvorena pitanja (ona na koja može odgovoriti s više od da ili ne) i uvažite njihove osjećaje, kakvi god bili. Pokažite im da je to što osjećaju u redu i da ste tu za njih.

3. Govorite rječnikom primjerenim djetetovu uzrastu

Mala djeca trebaju manje informacija, a kako odrastaju, tako bolje i razumiju koncepte, odnose i osjećaje. No, za svako je dijete važno da prije svega dobiju poruku kako ste tu za njega i da na vas može računati. Adolescentima je važno omogućiti i izražavanje vlastitih stavova i mišljenja, a možete i zajednički istražiti odgovore na neka pitanja – što je prilika i za razgovor o medijskoj kritičnosti i izboru izvora informacija. Ne brinite ako ne znate odgovore ako vam djeca postave neka pitanja, možete reći kako ćete pokušati saznati odgovor, ili ga zajedno potražiti s djetetom.

4. Vodite računa i o vlastitim emocionalnim reakcijama

Razgovore pokušajte voditi kada se i vi osjećate dovoljno snažno i smireno za njih. Važno je da znate kako je u redu i ako se ponekad osjećate iscrpljeno i umorno, a briga o sebi jedan je od preduvjeta brige o djeci. 

Ako trebate dodatnu pomoć i podršku, možete se obratiti Centru za zdravlje mladih. Pokrenut je kao projekt Grada Zagreba, pri Domu zdravlja Zagreb – Istok, a uloga Centra je povećati dostupnost zdravstvenih sadržaja vezanih za zaštitu mentalnog zdravlja, poboljšanje spolno odgovornog ponašanja, zaštitu spolnog i reproduktivnog zdravlja, te promociju zdravih stilova života mladih. Centar je mjesto u kojem se pružaju usluge bez uputnice, besplatno za korisnike, sukladno potrebama djece i mladih, na inicijativu roditelja te na preporuku škole ili liječnika, kroz drop in savjetovališta, koja predstavljaju nadstandard u sustavu zdravstva.Informativni kutak  Grada Zagreba i Centra za zdravlje mladih Doma zdravlja Zagreb – Istok možete posjetiti na Festivalu zdravlja 22.5. tokom cijelog dana i informirati se o njihovom djelovanju i uslugama te poslušati korisno izlaganje na temu zaštite mentalnog zdravlja djece i mladih. Psihologice Centra za zdravlje mladih pružati će korisne savjete iz područja zaštite mentalnog zdravlja svim zainteresiranim građanima. Svim građanima biti ce predstavljena i web stranica Grada Zagreba www.mentalnozdravlje.zagreb.hr