Iako se ima puno toga za re\u0107i, ja bih sa\u017eela sve u manjak pripreme odnosno edukacije o dojenju te manjak podr\u0161ke okoline. Mo\u017eemo nabrajati sada sve potencijalne prepreke koje se u dojenju mogu pojaviti, od mastitisa, ragada do skra\u0107enog frenuluma i ostalo, ali realnost situacije je da bi ve\u0107ina \u017eena moglo izbje\u0107i puno problema, i zaista u\u017eivati u dojenju, kada bi se omogu\u0107ilo adekvatno znanje i priprema jo\u0161 u trudno\u0107i, ali i kada bismo kao dru\u0161tvo vi\u0161e podr\u017eavali dojenje kao takvo. Tako\u0111er jedan ogroman izazov, pogotovo na na\u0161im prostorima, je koli\u010dina dezinformacija i bapskih pri\u010da vezanih za dojenje koje zapravo zbunjuju nove majke ili im ote\u017eavaju to osjetljivo razdoblje.<\/p>\n\n\n\n
Koliko \u017eena i koliko dugo doji u Hrvatskoj?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Naravno ne mo\u017eemo imati u potpunosti to\u010dnu brojku, ali po istra\u017eivanju iz 2019.godine vidimo da tek svaka 5. majka doji u periodu izme\u0111u 3. do 6. mjeseca djetetovog \u017eivota. Nakon 6 mjeseci ta brojka jo\u0161 vi\u0161e opada, tako da je zapravo mali broj majki koje doje do prve godine djetetovog \u017eivota, a jo\u0161 manje do druge godine. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je zapravo dojenje barem do 2. godine djetetovog \u017eivota uz uvo\u0111enje krute hrane s oko 6 mjeseci. <\/p>\n\n\n\n Koji su naj\u010de\u0161\u0107i razlozi zbog kojih \u017eene ne doje i kako im pomo\u0107i?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Rekla bih da je opet do manjka ispravnih informacija, pripreme ali i manjka podr\u0161ke okoline. Jako je lako upasti u kolote\u010dinu prepreka i ote\u017eanih okolnosti kod dojenja, koje na kraju majku iscrpe i ona odlu\u010di donijeti odluku o prestanku dojenja. Dat \u0107u primjer jer vjerujem da je tako lak\u0161e shvatiti. U rodili\u0161tu ako se dogodi situacija da je majka odvojena od djeteta odmah nakon poroda, slabije nadolazi mlijeko. Tako\u0111er, prvih cca 3 dana majka proizvodi kolostrum, mlijeko koje je jako gusto i iznimno hranjivo. Me\u0111utim kako kolostrum izlazi u kapima, \u010desto se onda \u010duje od okoline da je beba gladna (\u0161to nije, jer je bebin \u017eeludac veli\u010dine tre\u0161njice u tim prvim danima). U toj situaciji se bebi \u010desto daje dohrana bo\u010dicom te se dijete odvikava od maj\u010dine dojke u nekoliko sfera. Za po\u010detak, formule iz bo\u010dice ima vi\u0161e i te\u010de puno br\u017ee, bez potrebe da se bebica \u201cpotrudi\u201d cicati. Beba se navikne na samu dudu od bo\u010dice (u kojem je mehanizam cicanja druga\u010diji nego na dojci i onda mo\u017ee do\u0107i do konfuzije bradavice), a na dojci k tome postaje nervozno jer mlijeko ne curi jednakom brzinom\/koli\u010dinom kao iz bo\u010dice. Zbog djetetove nervoze, umjesto dojke uvede se jo\u0161 formule i majka proizvodi sve manje i manje mlijeka, jer se mlijeko stvara principom ponude i potra\u017enje. Da se umjesto toga jednostavno pustilo majku da ima bebu na prsima \u010dim vi\u0161e i da ju se podr\u017eavalo i ohrabrivalo, cijeli bi se taj scenarij izbjegao. A to je samo jedan scenarij od stotinu. Naravno ima i hrpa drugih razloga. Neke majke zaista ne mogu dojiti, neke majke ne \u017eele, i to su sve legitimate stvari, situacije i odluke. Nije na\u0161e mjesto, niti kao savjetnice za dojenje, majke, dru\u0161tvo, majke nagovarati niti osu\u0111ivati jer na kraju dana, svaka majka donosi najbolju odluku za sebe i svoju bebu. Fokus bismo trebali staviti na adekvatnu edukaciju i podr\u017eavanju majki kroz cijeli taj proces. <\/p>\n\n\n\n Koji su naj\u010de\u0161\u0107i mitovi o dojenju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n O ovome bih mogla knjigu napisati! Ali neki naj\u010de\u0161\u0107i su da majka preko no\u0107i ostane bez mlijeka, da sve dojilje moraju biti na specifi\u010dnim dijetama… \u010cesto \u010dujemo i kako \u017eene nakon carskog reza ne mogu dojiti ili da \u017eene s malim dojkama ili ravnim bradavicama ne mogu dojiti. Ovo su sve dezinformacije i upravo takvi mitovi \u010desto rade probleme kod uspostave dojenja. Ima ih na pretek i ba\u0161 tu vidimo koliko je bitna edukacija i priprema, jo\u0161 u trudno\u0107i. <\/p>\n\n\n\n Razlikuje li se tvoje dojenje s prvim i sada drugim djetetom? Koliko dugo si dojila prvo dijete i jesi li se susretala s nekim izazovima na tom putu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Pa razlikuje se u smislu da je sada sve i\u0161lo puno jednostavnije, lak\u0161e i br\u017ee jer jednostavno, imam puno vi\u0161e znanja i iskustva nego prvi put. \u010cak bih rekla da je najbitniji faktor za mene osobno to samopouzdanje koje sam razvila s prvim djetetom. Starijeg sina dojila sam skoro 3 godine, kada je samostalno odlu\u010dio prestati. Iako moram re\u0107i da je i na\u0161 dojena\u010dki sta\u017e bio bez nekakve problematike jer sam se u prvoj trudno\u0107i intenzivno educirala i okru\u017eila ljudima koji su znali i podr\u017eavali moju odluku. Susrela se jesam s nekim problemima koje sam drugi put izbjegla, tako da je to ba\u0161 individualno. Drugi dojena\u010dki sta\u017e je krenuo puno opu\u0161tenije i samouvjerenije i u\u017eivamo od prvog dana!<\/p>\n\n\n\n Istine i mitovi o prehrani majke za vrijeme dojenja \u2013 \u0161to je stvarno zabranjeno, a \u0161to po\u017eeljno?<\/strong><\/p>\n\n\n\n E ovo je sad jedna zanimljiva tema. Meni posebno jer uz to \u0161to sam savjetnica za dojenje sam i nutricionisti\u010dka savjetnica za dojilje odnosno postpartum.<\/p>\n\n\n\n Iako je prehrana za vrijeme dojenja bitna (pogotovo za oporavak i zdravlje majke) – mo\u017ee pobolj\u0161ati i obogatiti kvalitetu maj\u010dinog mlijeka – ono \u0161to je za po\u010detak iznimno bitno naglasiti je da na\u0161e dojke nisu mje\u0161alice ni mutilice. \u0160to time \u017eelim re\u0107i je da na\u0161e grudi ne uzimaju hranu koju mi pojedemo, ne \u201cizblendaju\u201d je i da ju onda kroz dojku daju djetetu. Da je to slu\u010daj, djecu bi od ro\u0111enja naprosto hranili ka\u0161icama. Situacija je ipak malo kompleksnija. Mi pojedemo hranu, probavimo je, apsorbiramo nutrijente u krvotok i iz na\u0161e krvi radimo mlijeko s kojim hranimo na\u0161u bebu. To zna\u010di da bi se na\u0161e mlijeko stvorilo, puno se razli\u010ditih i kompliciranih procesa mora dogoditi u na\u0161em tijelu. To je bitno zato \u0161to \u017eene \u010desto dobiju popise hrane koje ne smiju jesti ako \u0107e dojiti. Popise i \u201csavjete\u201d znaju dobiti i od doktora, sestara, patrona\u017enih, pedijatra, primalja, doula, prijateljica, majki, sestara, kuma i susjeda, pogotovo ako su \u201cstara garda\u201d. Takvi popisi zapravo mogu biti jako \u0161tetni, jer osim \u0161to u ve\u0107ini situaciji ne\u0107e napraviti razliku za bebu, novim majkama \u0107e maknuti bitne namirnice pune nutrijenata koje su im potrebne za oporavak i zdravlje. Zamislite da nakon trudno\u0107e i poroda, gdje vam je tijelo u deficitu s nutrijentima, vi dojite (\u0161to iziskuje puno truda i energije) a limitirani ste na meso na le\u0161o i samo par vrsta povr\u0107a svaki dan? I to radi smjernica koje su itekako zastarjele, a ve\u0107ina ih nije utemeljena na istra\u017eivanjima i saznanjima koje danas imamo.<\/p>\n\n\n\n Naravno, postoje stvari koje bi bilo po\u017eeljno smanjiti, npr. kofein, i neke ne konzumirati, npr. alkohol. Ali u ve\u0107ini slu\u010daja majke mogu jesti sve! U slu\u010daju kada se sumnja da maj\u010dina prehrana mo\u017ee utjecati na smetnje kod bebe, bitno je znati da su to naj\u010de\u0161\u0107e situacije kada dijete ima alergiju\/intoleranciju na (naj\u010de\u0161\u0107e) laktozu, kazein, jaja i ora\u0161aste plodove. Majka unosi ve\u0107e koli\u010dine te hrane i one kroz probavu\/apsorpciju, prolaze u krv, iz krvi u mlijeko te stvaraju smetnje kod dojene bebe. <\/strong>To se mo\u017ee primjetiti naj\u010de\u0161\u0107e tako \u0161to beba pokazuje probavne probleme (gr\u010devi uz proljev ili zatvor), kao i ko\u017ene (osipe, crvenilo, perutanje), ali mo\u017ee biti i slabo dobivanje na te\u017eini. Ti simptomi su izra\u017eeniji kada majka vi\u0161e jede te namirnice. Me\u0111utim to je manje \u010desto nego \u0161to mislimo. Ve\u0107i problem je \u0161to se svi gr\u010devi kod bebe skoro uvijek prepisuju maj\u010dinom mlijeku, a skoro uvijek je razlog ne\u0161to potpuno drugo. Zato za vrijeme dojena\u010dkog sta\u017ea preporu\u010dam jesti raznoliko, sezonsko i lokalno, paze\u0107i na kvalitetu namirnica<\/strong> (pogotovo za meso, jaja i mlije\u010dne proizvode). Korijenasto povr\u0107e, zelenjava (salata, matovilac, rikola\u2026), iznutrice, kvalitetna riba, kvalitetna jaja, temeljac od kostiju, puno svje\u017eeg i parenog povr\u0107a, puno fermentirane hrane bogate probioticima, zajedno s kvalitetnom suplementacijom \u010dine \u010duda.<\/p>\n\n\n\n Na koje na\u010dine se jo\u0161 povezuje\u0161 sa svojom bebom, je li te\u0161ko hendlati bebu i toddlera? <\/strong><\/p>\n\n\n\n Pa postoje mnogi na\u010dini za povezati se s bebicom. Ja kako isklju\u010divo dojim, onda je definitivno dojenje jedna od glavnih uloga, ali \u010dak i kada ne dojimo aktivno, preporu\u010dam konkakt ko\u017ee na ko\u017eu koji je krucijalan za zdravlje i dobrobit majke i djeteta, i jedan je od najsna\u017enijih alata povezivanja. Prvih mjesec dana moji su de\u010dki po doma bili samo u peleni i meni na ko\u017ei. Tu mi je najbolje bilo ako bih imala potko\u0161ulju <\/a>ili grudnjak za dojenje jer bih ih samo otkop\u010dala, i za dojenje ali i za taj kontakt i spavanje prsa od prsa s ko\u017eom na ko\u017eom. Meni osobno najbolje odgovara Carriwell <\/a>i to ve\u0107 3,5 godine, tako da sam tom brendu najvjernija! Dojenje je toliko prirodno i intuitivno, ali je ipak vje\u0161tina koju trebaju svladati i mama i beba. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":464,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"wds_primary_category":0,"footnotes":""},"categories":[15],"tags":[],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":6}},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/463"}],"collection":[{"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=463"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/463\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":470,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/463\/revisions\/470"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/464"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=463"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=463"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=463"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/ergobaby_druga-768x1024.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/ergobaby_treca-768x1024.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\n
Od ostalih na\u010dina (a ovo jako vrijedi i za mog supruga), bebono\u0161enje je jedna od najboljih praksi za povezati se s bebom. Bilo da je marama ili nosiljka, nositi bebu iza sebe ima pregr\u0161t benefita i za nas roditelje, ali i za bebu. Mi prvih par tjedana nosimo u elasti\u010dnoj marami (favorit nam je Ergobaby Aura<\/a>), a nakon toga smo se brzo prebacili na oblikovanu nosiljku (Ergobaby Embrace)<\/a>, \u0161to je mu\u017eu najdra\u017ee! Iskreno uz jako aktivnog toddlera, nosiljka bude spas jer je beba\u010d sretan, miran i blizu, a obje ruke su slobodne za igru za starijim!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"