{"id":801,"date":"2022-05-23T13:44:00","date_gmt":"2022-05-23T11:44:00","guid":{"rendered":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/?p=801"},"modified":"2022-05-25T13:44:52","modified_gmt":"2022-05-25T11:44:52","slug":"zdravo-srce-dug-zivot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/zdravo-srce-dug-zivot\/","title":{"rendered":"Zdravo srce = dug \u017eivot"},"content":{"rendered":"\n

Zbog svega navedenog isplati se svaki trud u prevenciji nastanka koronarne bolesti i infarkta miokarda. Kako prevenirati kardiovaskularne bolesti, koji su najve\u0107i rizici i kako mo\u017eemo o\u010duvati svoje srce zdravim, odgovara dr.med. spec. kardiolog Silvana Skoko Vidovi\u0107 iz <\/strong>Croatia Poliklinike<\/strong><\/a>, jedna od sugovornica na Festivalu zdravlja.<\/p>\n\n\n\n

1. Za\u0161to je postotak oboljelih od KVB toliko velik?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

KVB su vode\u0107i uzrok smrtnosti i invalidnosti \u0161irom svijeta ,a smatra se da \u010dine 42% ukupne smrtnosti. Za\u0161to je tako? Postoje brojni \u010dimbenici rizika koji uvjetuju nastanak ateroskleroze, odnosno bolesti srca i krv. \u017eila, a \u010dija se prevalencija zadnjih godina bilje\u017ei u zna\u010dajnom porastu. Odgovornost za to su kasno otkrivanje bolesti , zaka\u0161njela terapijska intervencija , razvoj komplikacija i komorbiditeta. Neki \u010dimbenici rizika su uvjetovani \u017eivotnim navikama i na njih mo\u017eemo utjecati( edukacijom, podizanjem razine svijesti o KVB) a neki ovise o specifi\u010dnim zna\u010dajkama pojedinca ovisno o \u017eivotnoj dobi (globalni trend starenja populacije). Razvoj KVB je osobito ubrzan ako netko istodobno ima dva ili vi\u0161e \u010dimbenika rizika , stoga je va\u017eno utvrditi kolika je prevalencija svakog pojedinog \u010dimbenika rizika jer se  time zna\u010dajno smanjuje ukupni rizik za KVB.<\/p>\n\n\n\n

2.Tko ima ve\u0107i rizik za oboljenja i infarkt – \u017eene ili mu\u0161karci?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cesto je pogre\u0161no mi\u0161ljenje da mu\u0161karci i starije osobe \u010de\u0161\u0107e obolijevaju od KVB. Iako su KVB vode\u0107i uzrok smrti i kod mu\u0161karca i kod \u017eena podjednako, statisti\u010dki podaci u Hrvatskoj pokazuju da u op\u0107oj populaciji od te bolesti ipak vi\u0161e umiru \u017eene u dobi iznad 65.g Naime iako je ukupna pojavnost bolesti manja me\u0111u \u017eenama tijekom reproduktivne dobi u odnosu na mu\u0161karce, u\u010destalost nakon menopauze raste.<\/p>\n\n\n\n

3. Kako prepoznati \u010dimbenike rizika za nastanak infarkta i mo\u017edanog udara?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cimbenici rizika za nastanak KVB mogu se podijeliti na one na koje ne mo\u017eemo utjecati (naslje\u0111e, dob i spol) i one na koje mo\u017eemo i trebamo utjecati ,a to su lo\u0161e \u017eivotne navike me\u0111u kojima isti\u010demo pu\u0161enje, nezdrave prehrambene navike i tjelesna neaktivnost. Jedna od najra\u0161irenijih bolesti dana\u0161njice i jedan od vode\u0107ih \u010dimbenika rizika za koronarnu bolest i mo\u017edani udar je nelije\u010dena arterijska hipertenzija. Bitno je osvijestiti da visoki arterijski tlak\u201c ne boli\u201c i da hipertenzija nema specifi\u010dne simptome, pogotovo ne u po\u010detku razvoja bolesti zbog \u010dega je i dobila naziv \u201e tihi ubojica\u201c. Mjerenje krvnog tlaka je osnova u postavljanju dijagnoze i pra\u0107enja u\u010dinka terapije Va\u017eno je istaknuti da je treba provoditi redovito a ne sporadi\u010dno. Me\u0111u ostalim \u010dimbenicima rizika za KVB va\u017eno je spomenuti \u0161e\u0107ernu bolest kao i dislipidemiju .Slabo kontrolirana \u0161e\u0107erna bolest i povi\u0161ene vrijednosti masno\u0107e u krvi stvaraju temelj za razvoj ateroskleroze ,a time i komplikacija od KVB. Razvoj KVB je osobito ubrzan ako netko ima dva ili vi\u0161e \u010dimbenika rizika pri \u010demu se svi \u010dimbenici mno\u017ee a ne zbrajaju a samim time ubrzavaju rast ne\u017eeljenih ishoda.<\/p>\n\n\n\n

4. \u0160to to\u010dno zna\u010di kad ka\u017eemo da netko ima visoki kolesterol?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

U primarnoj prevenciji KVB preporu\u010dene vrijednosti masno\u0107a u krvi ( Europske preporuke) su sljede\u0107e: ukupni kolesterol-ni\u017ei od 5 mmol\/L, LDL-kolesterol ni\u017ei od 3mmol\/L, HDL-k u mu\u0161karaca uvijek vi\u0161i od 1mmol\/L, a u \u017eena vi\u0161i od 1.2mmol\/L, trigliceridi-1.7mmol\/L. Visoke vrijednosti triglicerida u kombinaciji sa visokim vrijednostima LDL-kolesterola uvjetuju stvaranje ateroskleroti\u010dnih nakupina ( plakova) na stijenkama krv. \u017eila. Va\u017eno je spomenuti da osobe sa urednom vrijednosti ukupnog kolesterola a koje ima sni\u017eene vrijednosti HDl -k i pri tome su pu\u0161a\u010di imaju ve\u0107i rizik za razvoj mo\u017edanog udara.<\/p>\n\n\n\n

Prema preporukama ESC za lije\u010denje dislipidemije pristup lije\u010denju mora biti sagledan prema ukupnom riziku koje osoba ima , uklju\u010duju\u0107i sve \u010dimbenike rizika , o\u0161te\u0107enja organa i bolesti a ne samo prema vrijednostima lipida u serumu. Tako osobe koje imaju \u0161e\u0107ernu bolesti kod njih LDL-k mora biti ni\u017ei od 2.5mmol\/L kao i osobama sa obiteljskom hiperkolesterolemijom ,dok osobama sa dokazanom koronarnom bolesti vrijednosti LDL-k moraju biti ni\u017ee od 1.8mmol\/L \/ ili 1.4 mmol ako se radi o vi\u0161e\u017eilnoj bolesti.<\/p>\n\n\n\n

5. \u0160to mo\u017eemo u\u010diniti po pitanju prevencije? Koliko prehrana i sport utje\u010du?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prevencija je svakako bitna. Vrlo je va\u017eno osvijestiti gra\u0111ane da svojim na\u010dinom \u017eivota, mijenjanjem \u017eivotnih navika mo\u017eemo puno doprinijeti za \u010duvanje krvo\u017eilnog sustava pa i usporiti neke genetske sklonosti. Uz dana\u0161nju dinamiku i u\u017eurbanost \u017eivota a time i poja\u010danog stresa, odr\u017eavanje tjelesne aktivnosti – svakodnevno hodanje 30 minuta, brzo hodanje ili tr\u010danje \/te prehranom sa manje unosa masno\u0107a i soli (mediteranska prehrana)mo\u017eemo puno ubla\u017eiti negativne vanjske faktore koji nepovoljno utje\u010du na na\u0161e krvne \u017eile. Stoga je va\u017ena strategija populacijskog pristupa \u2013 programi promocije zdravlja tj zdravog na\u010dina \u017eivota te svakako va\u017ean program prevencije \/ poticanje gra\u0111ana na redovite sistematske preglede\/<\/p>\n\n\n\n

6. Koja je prva pomo\u0107 samima sebi ili bli\u017enjem ako do\u0111e do infarkta ili mo\u017edanog udara?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vrlo je va\u017eno ako se sumnja na infarkt sr\u010danog mi\u0161i\u0107a ili mo\u017edani udar odmah pozvati lije\u010dnika jer je u takvim situacijama va\u017eno ne gubiti vrijeme. Ako se radi o osobi kod koje je ranije dijagnosticirana koronarna bolest va\u017eno je tu osobu pole\u0107i ( takva stanja su \u010desto pra\u0107ena cirkulacijskim kolapsom) uzeti ranije propisan Ntg sprey ili Tinidil tabletu pod jezik. te ASKA a 300mg sa\u017evakat. Simptomi koje se javljaju u akutnom infarktu miokarda naj\u010de\u0161\u0107e su \u017eestoka dugotrajna bol u prsi\u0161tu koja traje dulje od 20 min razli\u010ditog intenziteta i sa \u010desto \u0161irenjem prema vratu, donju vilicu ili u lijevu ruku. Bol je \u010desto popra\u0107ena op\u0107om slabosti \/ znojenjem, potrebom za dubokim udahom\/ Ponekad intenzitet bol i ne mora biti jak ( kod osoba koje imaju dijabetes) pa u simptomima vi\u0161e dominira slabost, mu\u010dnina, nesta\u0161ica zraka. Ako je osoba pri svijesti , vrlo je va\u017eno osobu smirit i \u0161to ranije zbrinuti u najbli\u017eu ustanovu radi dodatne dg obrada( ekg-a, sr\u010dani enzimi, UZV) te \u0161to ranije podvrgnuti urgentna PCI .Ponekad se razvoj simptoma odvija brzo jer AIM zna u prvim minutama dovesti do VF i zastoja srca pa osoba izgubi svijest. Tada je va\u017eno \u0161to hitnije zapo\u010deti sa reanimacijom i masa\u017eom srca. Isto tako i mo\u017edani udar mo\u017ee se dogoditi neo\u010dekivano i u bilo kojoj situaciji. Va\u017eno je do\u0107i u bolnicu \u0161to prije \u010dim nastupe simptomi mo\u017edanog udara(nerazumljiv govor, slabost udova, dezorijentiranost, iznenadna glavobolja). U\u010dinkovitost trombolize, odnosno mehani\u010dke trombektomije je ve\u0107a ako se primjeni \u0161to ranije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sr\u010dani infarkt i mo\u017edani udar predstavljaju velik javnozdravstveni problem. \u010cesto poga\u0111a osobe u punom radnom usponu, tretman je skup a ishod neizvjestan. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":802,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","wds_primary_category":0},"categories":[1],"tags":[],"blocksy_meta":{"styles_descriptor":{"styles":{"desktop":"","tablet":"","mobile":""},"google_fonts":[],"version":6}},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/801"}],"collection":[{"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=801"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/801\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":804,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/801\/revisions\/804"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/802"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=801"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=801"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/festivalzdravlja.hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=801"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}