Zbog svega navedenog isplati se svaki trud u prevenciji nastanka koronarne bolesti i infarkta miokarda. Kako prevenirati kardiovaskularne bolesti, koji su najveći rizici i kako možemo očuvati svoje srce zdravim, odgovara dr.med. spec. kardiolog Silvana Skoko Vidović iz Croatia Poliklinike, jedna od sugovornica na Festivalu zdravlja.
1. Zašto je postotak oboljelih od KVB toliko velik?
KVB su vodeći uzrok smrtnosti i invalidnosti širom svijeta ,a smatra se da čine 42% ukupne smrtnosti. Zašto je tako? Postoje brojni čimbenici rizika koji uvjetuju nastanak ateroskleroze, odnosno bolesti srca i krv. žila, a čija se prevalencija zadnjih godina bilježi u značajnom porastu. Odgovornost za to su kasno otkrivanje bolesti , zakašnjela terapijska intervencija , razvoj komplikacija i komorbiditeta. Neki čimbenici rizika su uvjetovani životnim navikama i na njih možemo utjecati( edukacijom, podizanjem razine svijesti o KVB) a neki ovise o specifičnim značajkama pojedinca ovisno o životnoj dobi (globalni trend starenja populacije). Razvoj KVB je osobito ubrzan ako netko istodobno ima dva ili više čimbenika rizika , stoga je važno utvrditi kolika je prevalencija svakog pojedinog čimbenika rizika jer se time značajno smanjuje ukupni rizik za KVB.
2.Tko ima veći rizik za oboljenja i infarkt – žene ili muškarci?
Često je pogrešno mišljenje da muškarci i starije osobe češće obolijevaju od KVB. Iako su KVB vodeći uzrok smrti i kod muškarca i kod žena podjednako, statistički podaci u Hrvatskoj pokazuju da u općoj populaciji od te bolesti ipak više umiru žene u dobi iznad 65.g Naime iako je ukupna pojavnost bolesti manja među ženama tijekom reproduktivne dobi u odnosu na muškarce, učestalost nakon menopauze raste.
3. Kako prepoznati čimbenike rizika za nastanak infarkta i moždanog udara?
Čimbenici rizika za nastanak KVB mogu se podijeliti na one na koje ne možemo utjecati (nasljeđe, dob i spol) i one na koje možemo i trebamo utjecati ,a to su loše životne navike među kojima ističemo pušenje, nezdrave prehrambene navike i tjelesna neaktivnost. Jedna od najraširenijih bolesti današnjice i jedan od vodećih čimbenika rizika za koronarnu bolest i moždani udar je neliječena arterijska hipertenzija. Bitno je osvijestiti da visoki arterijski tlak“ ne boli“ i da hipertenzija nema specifične simptome, pogotovo ne u početku razvoja bolesti zbog čega je i dobila naziv „ tihi ubojica“. Mjerenje krvnog tlaka je osnova u postavljanju dijagnoze i praćenja učinka terapije Važno je istaknuti da je treba provoditi redovito a ne sporadično. Među ostalim čimbenicima rizika za KVB važno je spomenuti šećernu bolest kao i dislipidemiju .Slabo kontrolirana šećerna bolest i povišene vrijednosti masnoće u krvi stvaraju temelj za razvoj ateroskleroze ,a time i komplikacija od KVB. Razvoj KVB je osobito ubrzan ako netko ima dva ili više čimbenika rizika pri čemu se svi čimbenici množe a ne zbrajaju a samim time ubrzavaju rast neželjenih ishoda.
4. Što točno znači kad kažemo da netko ima visoki kolesterol?
U primarnoj prevenciji KVB preporučene vrijednosti masnoća u krvi ( Europske preporuke) su sljedeće: ukupni kolesterol-niži od 5 mmol/L, LDL-kolesterol niži od 3mmol/L, HDL-k u muškaraca uvijek viši od 1mmol/L, a u žena viši od 1.2mmol/L, trigliceridi-1.7mmol/L. Visoke vrijednosti triglicerida u kombinaciji sa visokim vrijednostima LDL-kolesterola uvjetuju stvaranje aterosklerotičnih nakupina ( plakova) na stijenkama krv. žila. Važno je spomenuti da osobe sa urednom vrijednosti ukupnog kolesterola a koje ima snižene vrijednosti HDl -k i pri tome su pušači imaju veći rizik za razvoj moždanog udara.
Prema preporukama ESC za liječenje dislipidemije pristup liječenju mora biti sagledan prema ukupnom riziku koje osoba ima , uključujući sve čimbenike rizika , oštećenja organa i bolesti a ne samo prema vrijednostima lipida u serumu. Tako osobe koje imaju šećernu bolesti kod njih LDL-k mora biti niži od 2.5mmol/L kao i osobama sa obiteljskom hiperkolesterolemijom ,dok osobama sa dokazanom koronarnom bolesti vrijednosti LDL-k moraju biti niže od 1.8mmol/L / ili 1.4 mmol ako se radi o višežilnoj bolesti.
5. Što možemo učiniti po pitanju prevencije? Koliko prehrana i sport utječu?
Prevencija je svakako bitna. Vrlo je važno osvijestiti građane da svojim načinom života, mijenjanjem životnih navika možemo puno doprinijeti za čuvanje krvožilnog sustava pa i usporiti neke genetske sklonosti. Uz današnju dinamiku i užurbanost života a time i pojačanog stresa, održavanje tjelesne aktivnosti – svakodnevno hodanje 30 minuta, brzo hodanje ili trčanje /te prehranom sa manje unosa masnoća i soli (mediteranska prehrana)možemo puno ublažiti negativne vanjske faktore koji nepovoljno utječu na naše krvne žile. Stoga je važna strategija populacijskog pristupa – programi promocije zdravlja tj zdravog načina života te svakako važan program prevencije / poticanje građana na redovite sistematske preglede/
6. Koja je prva pomoć samima sebi ili bližnjem ako dođe do infarkta ili moždanog udara?
Vrlo je važno ako se sumnja na infarkt srčanog mišića ili moždani udar odmah pozvati liječnika jer je u takvim situacijama važno ne gubiti vrijeme. Ako se radi o osobi kod koje je ranije dijagnosticirana koronarna bolest važno je tu osobu poleći ( takva stanja su često praćena cirkulacijskim kolapsom) uzeti ranije propisan Ntg sprey ili Tinidil tabletu pod jezik. te ASKA a 300mg sažvakat. Simptomi koje se javljaju u akutnom infarktu miokarda najčešće su žestoka dugotrajna bol u prsištu koja traje dulje od 20 min različitog intenziteta i sa često širenjem prema vratu, donju vilicu ili u lijevu ruku. Bol je često popraćena općom slabosti / znojenjem, potrebom za dubokim udahom/ Ponekad intenzitet bol i ne mora biti jak ( kod osoba koje imaju dijabetes) pa u simptomima više dominira slabost, mučnina, nestašica zraka. Ako je osoba pri svijesti , vrlo je važno osobu smirit i što ranije zbrinuti u najbližu ustanovu radi dodatne dg obrada( ekg-a, srčani enzimi, UZV) te što ranije podvrgnuti urgentna PCI .Ponekad se razvoj simptoma odvija brzo jer AIM zna u prvim minutama dovesti do VF i zastoja srca pa osoba izgubi svijest. Tada je važno što hitnije započeti sa reanimacijom i masažom srca. Isto tako i moždani udar može se dogoditi neočekivano i u bilo kojoj situaciji. Važno je doći u bolnicu što prije čim nastupe simptomi moždanog udara(nerazumljiv govor, slabost udova, dezorijentiranost, iznenadna glavobolja). Učinkovitost trombolize, odnosno mehaničke trombektomije je veća ako se primjeni što ranije.
